Translate

domingo, 13 de abril de 2014

KURUPI
·         Kuupi ha’e peteï karia’y karape’i oikóva asajepyte ka¡aguýre kañyhápe.
Oikoje ohapera’ärö mitakuña osëva asajerei hógagui.Sapy’ánte mitakuña térä kuñataï ojejuhu ramo Kurupi ndive, tuichaiterei oñemondýi ohechávo karia’y karape hete rague ha ipire havarapáva.Ndaipóri kuña oñanise’ÿva ohechávo kuimba’e vaiete Tuicha py’atytýipe okañyse hesa renondégui.
Kurupi ojuráne katuete ha ogueraha  ka’aguy hesakähápe, kapi’ipe hovyü ha hyakuävureíva ári, oräirö ombotarova térä ojuka peve.

AO AO
·         Ao Ao ha’e avei Tau ha Kerana memby. Ha’e oñangareko heñói porä hagua opa mba’e oïva ko yvy ári.
Oguereko avei ipoguýpe yvytykuéra opaichagua.
Ko mymba vai oñemoña hetaiterei, upéicha hetakuére oiko kure ka’aguýicha ojoapykuéri, oikundaha umi ñu ha ka’aguy rehe.
Umi yvypóra nahendái mamove chuguikuéra ha ndaikatúi oikove py’aguapýpe. Reínte yvyrarakäre ojejupi, oñekañységui chuguikuéra, Ao Ao oitýne katuete upe yvyra. Oje’eva niko mbokaja rehe rujupirö añoite ndaje

LUISÖ

·         Luisö peteï mymba jaguápe ojoguáva, ivai, hesa vera ha iñakä guasu.
Pyharepyte vove oho ojapajeréi te’öngue ári, upévare hesa’yju ha ine.
Osëje avei pyhare oguahu puku, maymáva ohendúvape omopirïmba. Sapy’arei reñandu ramo pyhare opoko ndere ipo ro’ysäva upéva ha’e Luisö nemomaranduva oguahëmaha nde ára paha.   Oï ramo kuña imembýva poköi kuimba’e ojoapykuéri, ijapytépe oïva’erä katuete Luisö.

MOMBE’UPY
Ha’e umi oñemombe’u térä ojehecháva oïharaka’e, taha’e tenda, ka’avo, mymba, sánto marangatu ha ava imbaretéva.

TUPÄSY KA’ARUPE
Táva Tovatïme oiko’akue peteï ñande ypykuéra hérava José. Ha’e ojapo ta’anga tupäope guarä. Peteï jey oho yvyra rekávo ka’aguýpe. Upépe osë chupe guaikururukuéra, kyhyjepópe oñani pe ka´aguy mbytére oikuaágui ko’äva ndohayhuiha chupe.
Guaikururukuéra ohupytypotaite jave ojuka hagua Josépe, kóva oñemoi peteï yvyra poguasu kupépe, oñembo’e ha omba’ejerure Tupäsýme:
Chemokañymina ko`ä  guaikuru resa renondegui, asè ramo ko`àgui  tecovère, ajapòta ne ra`anga , nemomorä  hagua opavave oikòva guive ko yvy  ape àri .
Tupâsy ohendu iñe`è  ha umi guaikuru oguahevo ijypype, iñipytùmba ijrère ha ndohechài hikuài moòpa okañy Josè .
Ou jevyvo tovaÎme, Josè omombe`u Pa`ikuèrape  ojehu`akue chupe  ka`aguype, ha mba`èpa ojapose oipoepyvoTupâsyme.
Pa`ikuèra oguerohoryeterei pe ojaposèva , he`i chupe:  ``Ejapòna  mokòi Tupâsy ra`anga , peteì tuichàva tupâòpe guarâ``.
Ohasàvo arà pe ta`anga michìvèva  oguereko`akue hògape Josè ojereha Tupâo ka`akupèpe.Àga peve ñane retâ ha opa tetâgui ou omomorâ hagua pe Tupâsyme.

                                                                                     Pedro Moliniers

No hay comentarios.:

Publicar un comentario